Poliklinika OKO dr Karčić

najsavremeniji vrhunski tretmani oboljenja i povreda oka

Avastin u liječenju senilne degeneracije žute pjege

Senilna degeneracija žute pjege (eng. Age related macular degeneration-AMD) je vodeći uzrok gubitka vida kod osoba starijih od 50 godina u razvijenim zemljama. To je sporo progresivno oboljenje koje kroz više godina dovodi do gubitka centralnog vida. Periferni vid ovih pacijenata uglavnom je očuvan te ne dolazi do sljepila.

Uzroci:
Godine starosti, pozitivna porodična anamneza, pušenje, gojaznost, hipertenzija, štetno dejstvo plavog dijela spektra Sunčevog zračenja, samo su neki od riziko - faktora za nastanak degeneracije žute pjege, a uzrok oboljenja je nepoznat.
 
Simptomatologija:
Obzirom da se promjene dešavaju u žutoj pjegi (makuli ) tj. dijelu retine  koji je zadužen za centralni vid, pacijenti se najčešće žale da imaju poteškoće pri čitanju, gledanju televizora, vožnji automobila, prepoznavanju lica, teže razlikuju boje, slika im je iskrivljena, itd.
 
Klinička slika:
Kliničkim pregledom u oftalmološkoj ambulanti i dopunskim oftalmološkim pretragama, OCT snimanjem i fluoresceinskom angiografijom postavlja se dijagnoza i u zavisnosti od nalaza predlaže terapija.
Postoje dvije forme degeneracije makule: suha i vlažna forma.

Suhu formu odlikuje prisustvo druza i poremećaj pigmentacije na očnom dnu a koje mogu biti i asimptomatske. Kod vlažne forme dolazi do formiranja abnormalnih krvnih sudova na očnom dnu. Nekada iz takvih krvnih sudova dolazi do isticanja krvi i tečnosti  radi čega pacijenti vide iskrivljenu sliku ili im je vid zamućen.
 
Suha forma nekada može preći u vlažnu, što  se otkriva redovnim kontrolnim oftalmološkim pregledima.

Profilaksa:
• Prestanak pušenja, kontrola hipertenzije
• Dnevni unos suplemenata –vitamina za oči koji sadrže Vitamin C (500mg), Vitamin E (400IU), beta karoten (15mg), cink (80mg), cink oksid i bakar (2mg)
• Drugi suplementi kao što su lutein, maculin, zeaksantin omaga-3 masne kiseline, pokazuju obećavajuje rezultate ali su rigorozne studije još u toku.
 
Terapija:
Osim prethodno opisane profilakse, za suhu formu degeneracije makule ne postoji specifična sistemska niti lokalna oftalmološka terapija.

Za liječenje vlažne forme degeneracije makule postoji nekoliko metoda liječenja a usmjerena su prema inhibiciji i uništenju novostvorenih abnormalnih  krvnih sudova u horioidalnoj membrani.
 
Sistemsko liječenje
Ne postoji sistemska terapija za senilnu degeneraciju žute pjege mada su u toku ispitivanja u tom pravcu.
 
Oftalmološka terapija
Intravitrealna aplikacija agenasa usmjerenih protiv vaskularnog endotelnog faktora rasta (VEGF-a) kao što je Ranibizumab (Lucentis)  u zavisnosti od kliničkog nalaza na očnom dnu, svakih 4 do 6 nedjelja tokom perioda od jedne do tri godine, rezultiralo je da se  kod oko 90% pacijenata vidna oštrina zadrži u okviru tri reda na vizus tabli, a oko 20-40% pacijenata imaju šansu da im se vid popravi za više od tri reda.
Ovi rezultati premašuju rezultate drugih načina terapije neovaskularne AMD kao što su : laser fotokoagulacija, fotodinamska terapija i ranije pomenuta suptituciona terapija.
Terapijske mogućnosti su još uvijek nezadovoljavajuće.
 
AVASTIN (bevacizumab)
 
Prije 7 godina u SAD je zapaženo da je kod pacijenata koji su dobijali lijek Avastin zbog osnovnog oboljenja (kolonorektalnog metastatskog karcinoma), došlo do poboljšanja senilnih degenerativnih promjena žute pjege i vidne funkcije oka. Od tada do danas Avastin se primjenjuje u obliku injekcije za intravitrealnu aplikaciju širom svijeta.
Rezultati pokazuju da kod pacijenata dolazi do regresije novostvorenih krvnih sudova i smanjenja isticanja tečnosti iz istih, kao i poboljšanja nalaza na očnom dnu, a samim tim i vidne oštrine.
Osim za degeneraciju žute pjege Avastin je u novije vrijeme našao primjenu i kod drugih oftalmoloških oboljenja kao što su: dijabetični edem makule, okluzija centralne vene retine, visoka kratkovidost, histoplazmoza, angioidne strije tj. kod svih onih stanja kojima je u osnovi stvaranje novih krvnih sudova u žutoj pjegi.
 
Avastin se u svim ovim oboljenjim primjenjuje s ciljem da spriječi dalje propadanje vidne funkcije kod pacijenata. Iako se bilježi manje poboljšanje vidne oštrine u pacijenata koji su primali Avastin, treba imati na umu da je oštećenje vidne funkcije koje je prouzrokovano oboljenjem, uglavnom trajnog karaktera, a poboljšanja nakon primjene Avastina su na žalost privremena.
 
Primjena lijeka Avastina je „off label“. To znači da se lijek pokazao vrlo djelotvornim za primjenu u oftalmologiji, ali nije proizveden za  tu namjenu.
Na tržištu postoje Anti VEGF supstancije u obliku odobrenom za  intravitrealnu primjenu. To su Lucentis, Macugen i dr.
U SAD je sprovedena velika komparativna studija  koja je trajala pune dvije godine, a kojom će se uporediti rezultati primjene Avastina i Lucentisa.  

U oftalmologiji su već dugi niz godina u upotrebi lijekovi koji su takođe „off label„ a koji su našli svoje mjesto u svakodnevnoj rutinskoj oftalmološkoj praksi.
Takvi primjeri su:
• Antibiotici koji se, u profilaktiče svrhe, daju (intrakameralno) u oko tokom operacije katarakte, kao i za liječenje teških infekcija oka (intravitrealno).
• Botox, lijek koji je zapravo otrov, u upotrebi je kod stanja nazvanog blefarospazam, tj nevoljnog grčenja muskulature očnih kapaka, nekada toliko izraženog da remeti pacijenta u svakodnevnim aktivnostima.
• Kenalog – kortikosteroid dugotrajnoj djelovanja, nalazi svoju primjenu u različitim oftalmološkim oboljenjima.itd.
 
Način aplikacije Avastina
 
Pacijent dolazi u oftalmološku ambulantu u zakazani termin sa urednim nalazima laboratorijskih ispitivanja (KKS, vrijeme krvarenja, vrijeme koagulacije) nakon čega mu se u oko ukapavaju kapi za širenje zjenice i kapi za anesteziju.
Zatim se pacijent uvodi u operacionu salu gdje mu se, po svim principima asepse i antisepse i od strane kvalificirane osobe-liječnika specijaliste oftalmologa, u oko (staklasto tijelo) ubrizgava 0,1ml rastvora u kome se nalazi 1,25mg lijeka Avastina.
Sama procedura je bezbolna, kratkotrajna. Pacijent ostaje još neko vrijeme u ordinaciji da bi se obavio još jedan pregled očnog dna tretiranog oka i odlazi kući uz preporuku da u oko ukapava propisane antibiotske i steroidne kapi.
Kontrolni pregled se vrši dan nakon aplikacije Avastina i 7 dana nakon toga.
Redoslijed davanja injekcija je obično svakih 4-6 sedmica tokom nekoliko mjeseci ali je u pravilu određen nalazima na oku pacijenta tokom kontrolnih pregleda.
 
Komplikacije nakon injekcija Avastina
 
Kada se Avastin daje pacijentima sa metastatskim kolonorektalnim kancerom moguće su i po život opasne komplikacije kao što su: krvarenje, perforacije gastrointestinalnog trakta, proteinurija, hipertenzija, tromboembolizacija arterija što dovodi do infarkta miokarda i moždanog udara, srčana insuficijencija.
Koncentracije lijeka koje se daju u oko su oko 400 puta manje, daju se rjeđe i manja je mogućnost sistemskih neželjenih efekata.
 
Rizici primjene Avastina kod oftalmoloških pacijenata

Pacijenti koji primaju Avastin za liječenje oka su u osnovi boljeg zdravstvenog stanja u odnosu na pacijente koji imaju kancer i primaju male doze lijeka koji se doprema direktno u oko.
Ipak ni pozitivni učinci ni rizici od aplikacije Avastina nisu još dovoljno proučeni. Što je veći broj pacijenata kojima se lijek daje, veća je i vjerovatnoća da se dese poremećaji zdravlja pacijenta koji nisu direktna posljedica lijeka već su uzrokovani osnovnim oboljenjem, npr. diabetes mellitusom, arterijskom hipertenzijom i sl.

Poznati rizici od intravitrealne aplikacije lijekova:

• Vaše stanje se neće popraviti i može postati lošije
• Krvarenje u oku
• Glaukom
• Hipotonija oka
• Ablacija retine
• Endoftalmitis (upala oka)
• Bilo koja ili sve od ovih komplikacija mogu prouzrokovati prolazno (lebdeća zamućenja) ili trajno oštećenje odnosno gubitak vidne funkcije.
• Mogući su i neželjeni efekti nastali zbog primjene kapi lokalnog anestetika, midrijatika ili antibiotika, čišćenja periokularnog područja povidon jodidom, postavljanja blefarostata , a ispoljavaju se u vidu nelagode ili bola u oku, subkonjunktivalne hemoragije, crvenila oka, zamućenje rožnice,
• Svaki lijek može biti potencijalni uzrok alergijske rekcije te je potrebno obavijestiti liječnika ukoliko je pacijent imao ranije bilo koji oblik alergije ( na hranu, lijekove, astmu, ekcem itd.)


Zakažite pregled u poliklinici

KLIKNI

LOKACIJA

Bihaćka 8A
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Pogledaj na Google mapi

KONTAKT

T: +387 33 715 777; F: +387 33 715 776
Mobitel: +387 62 213 606

Email: info@poliklinika-oko.ba

RADNO VRIJEME

ponedjeljak - petak: 10 - 19 sati
subota: ne radimo
nedjelja: ne radimo